Faust Vrančić (Šibenik, 1. siječnja 1551. – Mletci, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup. Početno humanističko obrazovanje stječe u Požunu kod očeva brata Antuna Vrančića, uglednoga diplomata, humanista, nadbiskupa ostrogonskoga i primasa Ugarske, a zatim u Padovi studira filozofiju i pravo.

Godine 1969. medaljon s njegovim likom (rad K. Angeli-Radovanija) ugrađen je na rektorski lanac Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski sabor je 1992. ustanovio Državnu nagradu tehničke kulture Faust Vrančić, 1993. godine postavljeno je njegovo poprsje (K. Angeli-Radovani) u Parku skulptura velikana hrvatskog prirodoslovlja i tehnike u Tehničkome muzeju u Zagrebu, a u Šibeniku se održava godišnja kulturna manifestacija Dani Fausta Vrančića. Vrančiću su tijekom stoljeća pridavali i druga podrijetla, pa su ga obilježavali kao Talijana, madžarskoga matematičara i slično. Njegove su izume pripisivali drugima, pa tako i njegov padobran Leonardu da Vinciju. Svoje stajalište o domovini sam Vrančić dao je u opisu šibenske katedrale u Novim strojevima: »...iznimno je lijepa i neobična oblika, pa sam je htio, kao ures svoje domovine, uvrstiti ovamo među svoja nova otkrića...«.

• 
  22. svibnja − Bit će u prostorijama Društva hrvatskih književnika predstavljanje prijevoda djela Le Petit Prince Antoinea de Saint-Exupéryja na kajkavsko narječje hrvatskog jezika. Preveli su ga Akoš Anton Dončec i Đuro Blažeka. Naslov prijevoda je u nakladi Kajkavskog spravišča je Mali kralevič, a preveden je na mješavini prekmurskog dijalekta i gornjeg poddijalekta međimurskog dijalekta.
• 
  18. svibnja − Hrvatska književnica Silvija Šesto dobila književnu nagradu Anto Gardaš za knjigu (Z)ezopove basne.


• 
  18. svibnja − Na europskom prvenstvu u kajaku i kanuu na divljim vodama održanom u slovenskom Bovcu na Soči, Hrvatska je osvojila tri odličja: Emil Milihram bio je zlatni u spustu pojedinačno, broncu u 3xC1 klasično osvojili su Emil Milihram, Igor Gojić i Ivan Tolić, a broncu Emil Milihram, Igor Gojić i Luka Obadić u 3xC1 sprint.


• 
  18. svibnja − U Njemačkoj je Bayern predvođen hrvatskim trenerima, glavnim Nikom Kovačem i pomoćnim Robertom Kovačem obranio naslov prvaka. Hrvatski nogometaš Andrej Kramarić treći je strijelac Bundeslige sa 17 postignutih pogodaka.


• 
  17. svibnja − U Belgiji je Genk u kojem igra hrvatski krilni napadač Ivan Fiolić osvojio naslov prvaka. U Iranu je Persepolis predvođen hrvatskim trenerom Brankom Ivankovićem obranio naslov prvaka, odlučujući pogodak za naslov dao je hrvatski napadač Mario Budimir, a mreže prvaku je čuvao hrvatski vratar Božidar Radošević.

18. svibnja – imendani: Erik; Međunarodni dan muzeja

• 
  1711. – U Dubrovniku je rođen Ruđer Bošković, hrvatski znanstvenik, svestrani učenjak i humanist.


• 
  1920. – U Wadowicama je rođen Karol Jozef Wojtyla, koji će 1978. postati papa Ivan Pavao II. (na slici).


• 
  1941. – Potpisani su Rimski ugovori kojima je Nezavisna Država Hrvatska ustupila Italiji veći dio Dalmacije.


• 
  1944. – U bitci kod Monte Cassina, u kojoj je poginulo 20 000 ljudi, Saveznici su pobijedili vojne postrojbe Trećega Raicha.

Nedavni dani: 17. svibnja – 16. svibnja – 15. svibnja

Wikipedija na hrvatskome jeziku osnovana je 16. veljače 2003.

• 
  Wikipedija – što je Wikipedija, povijest i organizacija projekta


• 
  Pomoć – kako sudjelovati, što treba znati, kako koristiti?
  
  • 
    Wikipedija:Uvodni tečaj – za one koji vole lagani uvod
  
  
  • 
    Wikipedija:Wikipedija A-Ž – za napredne
  
  
  • Wikipedija:Često postavljana pitanja
  
  


• 
  Kafić – stranica za raspravu, pitanja i razgovor


• Abecedarij svih članaka


• Impresum


• Popis svih jezika Wikipedije

Nakon što ste svladali upute iz Uvodnog tečaja surađujte u:

• nadopuni započetih članaka


• održavanju Wikipedije


• poboljšavanju i popravku članaka


• Wikiprojektima


• pisanju
  
  • najtraženijih članaka
  
  
  • traženih članaka po temama
  
  
  • željenih članaka